Septembra 2023. godine javnost u Bosni i Hercegovini bila je šokirana viješću da su u dvorištu porodične kuće ljekara Nebojše Mraovića u Brčkom pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata. Kosti su bile zabetonirane ispod fontane.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH tada je istakla da u decenijama potrage za nestalima nikada nije zabilježen ovakav slučaj – da neko odvede posmrtne ostatke u svoje privatno dvorište i tamo ih sakrije. Ubrzo se pokazalo da je riječ o posmrtnim ostacima Mensura Nukića i Salke Hadžića, žrtava genocida u Srebrenici.
Njihove porodice su godinama tragale za kostima, a pronađene su tek nakon 28 godina – i to ne u masovnoj grobnici, nego u privatnom dvorištu jednog ljekara.
Mraović je javno izjavio da je kosti koristio za „planiranje operacija“ i da u tome ne vidi ništa sporno. Taj stav je dodatno uznemirio porodice žrtava, ali i stručnu javnost, jer se radi o svjesnom skrnavljenju posmrtnih ostataka žrtava genocida i kršenju osnovnih načela medicinske etike.
U februaru 2024. godine priča je ponovo aktualizirana. Potvrđeno je da Mraović i dalje nesmetano radi kao ljekar, bez ikakvih disciplinskih sankcija. Iz Tužilaštva BiH su tada saopštili da se predmet nalazi u radu u Posebnom odjelu za ratne zločine i da će „nakon sprovedenih radnji biti donesena tužilačka odluka“.
Od tada – potpuna tišina. Danas, više od godinu dana kasnije, nema informacija o optužnici niti o odluci Tužilaštva. Nebojša Mraović i dalje radi sa pacijentima, kao da se ništa nije desilo. Komora doktora medicine, kao i druge ljekarske institucije, nisu javnosti ponudile odgovore na pitanje: kako je moguće da osoba koja je svjesno skrivala posmrtne ostatke žrtava genocida i dalje ima licencu za rad?
Porodice žrtava, udruženja i javnost s pravom pitaju: Kako je moguće da Tužilaštvo BiH godinu dana nakon ekshumacije još uvijek nije donijelo odluku o optužnici? Zašto šuti medicinska struka i gdje je granica medicinske etike? Šta poručujemo porodicama nestalih ako ovakav slučaj može ostati nekažnjen i prešućen? Bosna i Hercegovina još uvijek traga za nekoliko hiljada nestalih osoba. Svaka pronađena kost za porodice znači istinu, mir i mogućnost da dostojanstveno ukopaju svoje najmilije. Kada neko te kosti prisvaja, koristi ih za eksperimente i na kraju betonom skriva u dvorištu – to je novi zločin nad žrtvama i njihovim porodicama.
Udruženje „Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH“ zahtijeva:
– Da Tužilaštvo BiH hitno informiše javnost o statusu istrage i donese odluku o podizanju optužnice.
– Da Komora doktora medicine RS-a i sve relevantne medicinske institucije jasno osude ovakvo ponašanje i pokrenu postupak oduzimanja licence.
– Da se u budućnosti spriječi svaka praksa skrnavljenja posmrtnih ostataka žrtava genocida i rata u BiH.
Šutnja institucija u ovom slučaju nije samo administrativni propust – to je udar na pravdu, dostojanstvo žrtava i povjerenje građana u državu i pravdu!